toggle menu Ledo
Hrvatski
Toggle search

Variva - Interesantne činjenice koje možda niste znali

Variva - Interesantne činjenice koje možda niste znali

Variva - Interesantne činjenice koje možda niste znali

Topla jela na žlicu, odnosno variva od pamtivijeka čine sastavni dio domaće tradicijske kuhinje te su svima dobro poznata. Čak se i kod pojedinaca koji nisu njihovi najveći obožavatelji, s vremena na vrijeme javi želja za toplim zalogajem koji podsjeća na dom i ujedno pruža neku vrstu utjehe i sigurnosti.

Variva na bazi povrća predstavljaju ukusan i praktičan samostalan obrok sa poželjnim omjerom makronutrijenata i umjerenom kalorijskom vrijednošću. Zimi često zaboravimo na kontrolu energetskog unosa hranom pod isprikom hladnoće i krupnije odjeće, što u proljeće nerijetko rezultira sa nekoliko kilograma više. Iz tog razloga treba što češće posegnuti za varivima, pogotovo nakon obilnih blagdanskih obroka, što će zahvaljujući lakoj probavljivosti predstavljati prijeko potreban oporavak organizmu.

Kuhanje variva ne zahtijeva puno pravila, već se najbolje voditi vlastitim ukusom pri odabiru namirnica

U prošlosti su ovo jelo, najčešće od mahunarki, pripremale naše bake u nedostatku izobilja u kojem mi uživamo danas. Međutim, variva su zadržala svoju popularnost zahvaljujući zaposlenim majkama zbog praktične i ne previše zahtjevne pripreme. U većini suvremenih kućanstava varivo je na meniju bar jednom na tjedan, a o njegovom sastavu se često odlučuje jednim pogledom u hladnjak jer se od preostalog povrća i jedne od  mahunarki uvijek može pripremiti ukusno varivo.

Gusta jušna jela nam stavljaju na raspolaganje cijelu paletu povrća, od korjenastog (mrkva, celer), gomoljastog (krumpir), lukovičastog, cvjetastog (brokula, cvjetača) pa do lisnatog (blitva, špinat), plodastog (mahune, bob, grah) i raznih vrsta gljiva.

Povrće se između svih skupina namirnica ističe kao najbogatiji izvor fitokemikalija, tvari zaslužnih za žarke boje povrća. Tako primjerice klorofil daje zeleni pigment špinatu, grašku i mahunama, mrkva i drugo narančasto povrće sadrži karoteniode a kukuruz je žut od ksantofila.

Povrće je u pravilu siromašno masnoćama i kalorijama ali je, ovisno o vrsti, izvanredan izvor vitamina i minerala, mikronutrijenata neophodnih za iskorištenje osnovnih hranjivih tvari, odnosno ugljikohidrata, proteina i masti. Osim toga, povrće je osnovni izvor prehrambenih vlakana. Njihova važnost očituje se u postizanju voluminoznosti hrane i  smanjenju ukupnog kalorijskog unosa.

Prema kineskom vjerovanju, svako povrće koje raste ispod površine zemlje i kojem je potreban dulji vremenski period za rast i hladniji uvjeti, smatra se hranom koja grije, odnosno duže zadržava toplinu tijela, što je itekako važno tijekom hladnih zimskih dana.

Uz povrće, koje čini temelj svakog kvalitetnog variva, po želji se sastav može obogatiti žitaricama, mesom ili ribom kada se želi osigurati veći udio proteina. U tom slučaju su posebno popularna krem variva sa bakalarom. Kod pripreme jela gdje se svi sastojci kuhaju zajedno potrebno je voditi računa o vremenu kuhanja pojedinog sastojka da bi sve namirnice bile željene mekoće, pa se preporučuje postepeno dodavanje sastojaka ovisno o potrebnoj dužini kuhanja. Također je važno prilagoditi omjer namirnica kako pojedini okus ili miris ne bi dominirao.

Još jednu prednost variva nalazimo u načinu pripreme, pogotovo ako se namirnice obrađuju isključivo kuhanjem, bez dodatka masnoća. Kada se pak povrće prije dodatka tekućine pirja, preporučljivo je koristiti maslinovo ulje zbog poželjnog profila masnih kiselina. Klasični način pripreme variva podrazumijeva povezivanje svih sastojaka dodatkom zaprške. Međutim, to se također može izbjeći pasiranjem djela variva čime se postiže željena gustoća.

Iako predstavljaju nutritivno kvalitetan izbor obroka u svakoj sezoni, variva su posebno popularna na nižim temperaturama kada je potrebno zagrijati organizam. Izuzev toga što se jede toplo, u varivu najčešće nalazimo korjenasto povrće, kojem tradicionalna kineska medicina pripisuje svojstvo grijanja tijela.

Ledo.hr