toggle menu Ledo
Hrvatski
Toggle search

Kako pripremiti zdravi desert

Kako pripremiti zdravi desert

Kako pripremiti zdravi desert

Slatko je prvi okus s kojim se susreću naši okusni pupoljci, već preko majčinog mlijeka. To je zasigurno jedan od razloga zbog kojih slatko povezujemo s osjećajem ugode, sigurnosti i utjehe. Isto tako glukoza, jednostavni šećer koji je osnovna građevna jedinica svih ugljikohidrata, predstavlja glavni izvor za dobivanje energije. Zato se može reći da na neki način instinktivno naginjemo slatkim okusima kako bi osigurali dovoljno energije.

Dobro je poznato da imamo urođenu sklonost slatkoj hrani još od najranijih dana života. Novorođenče u dobi od 1 do 3 dana starosti pokazuje veću sklonost prema zaslađenim napitcima nego nezaslađenim i to već prilikom prvog kušanja, a njegova reakcija na slatko je blago smiješkanje i oblizivanje gornje usne.

Istraživanja kulture Eskima na Aljasci otkrila su da unatoč tome što eskimska prehrana ne sadrži šećer (osim mlijeka koje je samo blago slatko), u dodiru s kulturama kojima je šećer uobičajen, Eskimi pokazuju vrlo snažnu sklonost prema slatkišima. Ljudi svih dobnih skupina pokazuju sklonost da prednost daju slatkoj hrani, a to pokazuju i neke životinje poput majmuna, mrava, medvjeda i konja.

Očito je da taj osnovni osjet okusa cijenimo više od svih ostalih, a potvrdu tome su, osim evolucijske psihologije, dala i medicinska istraživanja koja su na jeziku otkrila receptore specifične samo za okus slatkoga. Osim toga, otkriveno je i da je živac koji provodi osjet okusa od jezika do mozga vrlo osjetljiv i to više nego na ijedan drugi okus. Ponekad ta sklonost prema slatkom može biti tako jaka da nas može dovesti u ozbiljne neprilike.

Temelj zdravih deserata

Uz dobro poznatu urođenu sklonost prema slatkome vrlo je teško nepcu uskratiti omiljeni slatki okus, osobito ako je riječ o djeci koja ne mare previše o štetnim učincima jednostavnih šećera na organizam. Ipak, u ovo doba procvata procesirane hrane, koja vrlo često sadrži velike količine šećera, nerijetko i skrivene u raznim sirupima koji se dodaju keksima i slasticama zadatak je roditelja uputiti mališane u zdravije alternative jer će metoda uskraćivanja teško uroditi plodom.

Osnovni korak pri pripremi zdravih deserata je zamjena bijelog šećera prirodnim sladovima poput sladova od žitarica primjerice ječmenog ili rižinog slada ili agavinog sirupa, koji će osigurati ugodan sladak okus slastica, ali će i povoljno djelovati na koncentraciju glukoze u krvi. Svaki od ovih prirodnih deserata ima osebujnu teksturu i okus pa se u slastice sa začinima poput parenjaka ili đumbirovih keksa preporučuje stavljati ječmeni slad, dok rižin slad odlično pristaje u kreme, deserte sa žitaricama, kekse i pite, a nije ga preporučljivo koristiti pri pripremi biskvita, tijesta ili kolača.

Odlična alternativa šećeru kod pripreme slastica je i med. Ipak, med nikako nije prikladan za djeci mlađu od 1 god. budući da može sadržavati spore potencijalno smrtonosne bakterije Clostridium botulinum.Probavni sustav najmlađih nije dovoljno razvijen da bi probavio te spore, no starija djeca i odrasli bez posljedica ih probavljaju u količinama koje se nalaze u medu.

Budući da je slađi od šećera, treba koristiti manje meda nego što bi koristili šećera. Ako u receptu stoji da treba upotrijebiti jednu žlicu šećera, bit će dovoljno pola ili tri četvrtine žlice meda. Za svaku žlicu šećera koju ste zamijenili, treba smanjiti količinu tekućine za jednu četvrtinu žlice.

Osim šećera, potrebno je paziti i na odabir masnoće, tako da se punomasno mlijeko i vrhnje zamijeni onim s malim udjelom masti, jogurtom ili istim proizvodima na bazi soje. Kod pripreme biskvita, umjesto bijelog brašna upotrebite integralno, a ukoliko se odlučite za slastice sa sirom, upotrijebite svježi umjesto kremastog, masnijeg sira.

Voće je nutritivno idealan desert

Voćna salata s dodatkom prirodnog sladila idealan je niskokaloričan desert.Takav je desert i osvježavajući što ga čini odličnim ljetnim suputnikom. Dobra ideja je i priprema voćnih sorbeta, s dodatkom agavinog sirupa umjesto šećera.

Prirodnu slatkoću deserta moguće je dobiti i dodatkom suhog voća koji se odlično uklapa u biskvite i kolače. Suho voće je dostupno tijekom cijele godine, sadrži prehrambena vlakna, a može se jesti i samo kao desert ili međuobrok. Pritom valja odabrati voće kojemu nije dodan šećer.

Zdravi deserti su nepotpuni bez dodatka orašastog voća koji mu daju osebujnu slast. Orašasti plodovi su riznica vitamina E i nezasićenih masnih kiselina. Kalorijska vrijednost im je pozamašna zbog čega ih valja trošiti ograničeno.

Slatki začini za dodanu vrijednost

Začini poput vanilije, šafrana i cimeta osim što desertu daju osebujnu aromu i posebnost, posebno su korisni zbog svojih ljekovitih svojstava. Tako vanilija primjerice pristaje u sve vrste slatkih jela, od kolača, torti i keksa, preko krema, sladoleda i pudinga do kompota i raznih osvježavajućih napitaka. Cimet je dobrodošao začin u slasticama s voćem i orašastim plodovima, poput savijača od jabuka i šljiva, baklava, krustada, kompota i džemova, a umak od cimeta na bazi mlijeka, jaja i vrhnja poslužuje se uz pudinge, torte, sladolede i savijače.

Ledo.hr